U Porvoou, drugom najstarijem gradu u Finskoj, održan je seminar „Fostering Well-being and Inclusion through School Culture” od 3. do 6. svibnja 2026. godine. Učitelj Goran Podunavac (Osnovna škola Drenje, Osnovna škola Popovac) i ravnatelj Krešimir Kuran (Osnovna škola Vrgorac) bili su među 58 sudionika iz dvadesetak europskih zemalja koji su se bavili temama mentalnog zdravlja i inkluzije.
Uvod
Pitanja mentalnog zdravlja učenika i razvoja uključivog školskog okruženja posljednjih su godina među važnijim temama u raspravama o kvaliteti obrazovanja i ulozi škole u suvremenom društvu. Uz obrazovne ishode, škole se sve više suočavaju s izazovima vezanima uz emocionalnu dobrobit učenika, osjećaj pripadnosti, međuljudske odnose i stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja za učenje. Finski obrazovni sustav često se ističe kao primjer dobre prakse upravo zbog naglaska na suradnji, povjerenju i podršci učenicima i učiteljima. Seminar u Porvoou pružio je sudionicima priliku da kroz predavanja, radionice i posjete školama izravno upoznaju načine na koje finske škole razvijaju uključivu školsku kulturu i podržavaju dobrobit svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa.
Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja
Tijekom uvodnog predavanja „Thriving Teachers and Principals in Leading Wellbeing” professor Jari Hakanen je istaknuo da dobrobit ne znači samo odsutnost stresa i sagorijevanja, već uključuje i energiju, motivaciju te osjećaj smisla u radu. Dobrobit se unapređuje ravnotežom između zahtjeva posla i podrške koju učitelji imaju, kao što su suradnja, kvalitetna povratna informacija, mogućnosti razvoja i pozitivna školska klima. Važna je i uloga ravnatelja u stvaranju poticajnog okruženja, kao i aktivna uloga samih učitelja u oblikovanju vlastitog rada. Upozorio je i da problem u školama nije samo preopterećenost, nego i dosada zbog nedostatka izazova.
Profesorica Kirsi Pyhältö održala je predavanje „Connection Between Learning and Wellbeing”. Istaknula je da se dobrobit u školi gradi kroz svakodnevne procese učenja, poučavanja i međusobnih odnosa. Naglasila je važnost aktivnih i suradničkih metoda rada, kvalitetne komunikacije i uključivanja učenika u život škole, pri čemu male, promišljene promjene u svakodnevnom radu mogu imati veći učinak od velikih reformi. Također je upozorila da razvoj škole ne znači stalno dodavanje novih aktivnosti, nego usmjeravanje na ono što je doista važno i korisno za cijelu školsku zajednicu.
Kako glazba povezuje učenike
Održane su i paralelne radionice za učitelje i ravnatelje. Učitelji su sudjelovali u radionicama posvećenima njihovoj ulozi u stvaranju školske kulture koja podržava mentalnu dobrobit kroz svakodnevnu praksu.
Profesorica EunJoo Lee potaknula je sudionike na promišljanje o emocijama učenika, osjećaju sigurnosti i strategijama smirivanja u izazovnim školskim situacijama.
Profesorica Jenni Salo tijekom interaktivne glazbene radionice kroz pjesmu, pokret i zajedničke aktivnosti pokazala je sudionicima kako svatko ima jedinstven glas te kako se, kao i svaka druga vještina, i pjevanje može razvijati vježbom. Naglasila je da zajedničko pjevanje može pridonijeti stvaranju uključivijeg razrednog okruženja te pomoći učenicima da se osjećaju sigurnije, opuštenije i povezanije.
Profesor Jukka Vetoniemi održao je predavanje „Inclusive Operational Culture and Learning“ u kojem je naglasio da inkluzija nije samo “stavljanje” učenika u razred, nego je potrebno stvoriti okruženje u kojem će učenik u skladu sa svojim mogućnostima sudjelovati, učiti i osjećati se prihvaćeno. Govorio je o važnosti suradnje učitelja, podrške učenicima i razvoja školske kulture koja poštuje različitosti i jednakost.
Dan u finskoj školi
Najveće zanimanje na seminaru izazvao je posjet školama. Tijekom posjeta moglo se vidjeti kako se u praksi provode inkluzivne aktivnosti te na koje načine škole rade na očuvanju i unapređenju mentalnog zdravlja učenika.
Škola Vårberga, u kojoj se nastava odvija na švedskom jeziku, dijeli prostor s finskojezičnom školom Kevätkumpu. Suradnja ravnateljica dviju škola posebno je važna kako bi se aktivnosti neometano odvijale, poštovali dogovori te uspješno rješavali organizacijski i drugi izazovi koji se pojavljuju tijekom rada. Švedskojezičnu školu pohađa oko 150 učenika od prvog do šestog razreda, u dobi od 6 do 13 godina, dok finskojezična škola ima oko 320 učenika i vlastitu ravnateljicu. Nastava počinje u 9 sati, ponajviše zbog učenika putnika. Prema riječima ravnateljice Jaane Viljakainen, u školi radi 14 učitelja te pomoćnik ravnatelja. Nastavni sat traje 45 minuta, iako raspored nije jednak rasporedu finskojezične škole s kojom dijele prostor. Odmori traju 15 minuta, a nakon ručka učenici imaju pauzu od pola sata.
U školi rade dva učitelja za podršku učenicima s teškoćama, dok stalno zaposlenog psihologa nemaju. Trenutno u školu povremeno dolaze dva psihologa zbog različitih testiranja, što predstavlja jedan od izazova s kojima se suočavaju.
Posebno zanimljivo bilo je predstavljanje rada stručnjaka (school coach) koji radi u tri škole i pruža podršku učenicima, ne samo vezano uz obrazovne ishode, nego i uz emocionalne i ponašajne izazove. Pomaže učenicima da riješe probleme, smire se i ponovno uključe u nastavu, a učitelji ga često pozivaju kada procijene da je potrebna dodatna podrška. Istaknuo je kako u posljednje tri godine vidi pozitivne pomake u radu s učenicima.
Desetak učenika osposobljeno je za pomoć vršnjacima u rješavanju sukoba te imaju ulogu medijatora. Ipak, učenike se od prvog dana školovanja potiče da se povjere učiteljima i drugim odraslim osobama jer postoje situacije i problemi koje djeca ne mogu sama riješiti. Opuštena atmosfera tijekom nastave, uređene učionice i zajednički prostori, kao i brojni manji modularni prostori za samostalno učenje, obilježja su škola koje isti prostor dijele s centrom za mlade, u kojem se učenici okupljaju u poslijepodnevnim satima, te ogrankom gradske knjižnice koji mogu koristiti tijekom cijelog dana. Prema finskim propisima, sve škole moraju imati sklonište civilne zaštite. Tijekom posjeta istaknuto je kako se jedno takvo sklonište trenutno gradi i pokraj škole, iako se o toj temi s učenicima ne razgovara na način koji bi izazivao zabrinutost. Ta je informacija mnogim sudionicima seminara bila iznenađujuća.
Međunarodna suradnja i planiranje projekata
Maja Tivanovac iz Agencija za odgoj i obrazovanja i njezin kolega Robin Peters iz njemačke nacionalne agencije sudionicima su predstavili mogućnosti Erasmus+ projekata mobilnosti te odgovarali na pitanja o prijavi, provedbi i planiranju projektnih aktivnosti. Ovaj je dio seminara bio od iznimnog značaja za sudionike, osobito za one koji dosad nisu imali iskustva s Erasmus+ projektima. Sudionici su također čuli primjere dobre prakse te su, radeći u skupinama i polazeći od potreba svojih škola, započeli oblikovanje ideja za buduću suradnju s kolegama iz različitih europskih zemalja. Radionice su bile korisne i sudionicima s iskustvom i onima koji se tek uključuju u Erasmus+ projekte jer su omogućile razmjenu iskustava, povezivanje i razvoj novih ideja za međunarodnu suradnju. Za listopad je planiran i online susret tijekom kojeg će sudionici razmijeniti iskustva o daljnjem razvoju projektnih ideja i kontaktima ostvarenima tijekom seminara u Porvoou.
Organizirana je i šetnja gradom uz stručno vodstvo. Sudionici su mogli izabrati između tri tematski različite ture koje su na zanimljiv način približile povijest i život grada. Poseban doživljaj za mnoge sudionike bila je i finska sauna, nezaobilazan dio njihove kulture.
Zaključak
Predavanja, radionice i primjeri iz finskih škola pokazali su da se uključivo i poticajno školsko okruženje ne gradi velikim reformama, nego svakodnevnim odnosima, suradnjom i podrškom učenicima. Poseban naglasak stavljen je na važnost školske klime u kojoj se učenici osjećaju sigurno, prihvaćeno i uključeno, ali i na važnost podrške učiteljima i ravnateljima u njihovom svakodnevnom radu. Iskustva finskih škola pokazala su kako male, promišljene promjene u komunikaciji, organizaciji rada i odnosima među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa mogu imati značajan utjecaj na stvaranje pozitivnog i uključivog školskog okruženja.
